Biciklistička pravila u Hrvatskoj

Budući da se posljednjih nekoliko godina naglašava potreba korištenja alternativnog i okolišu prihvatljivijeg načina putovanja kako bi se smanjila emisija ugljikova dioksida u atmosferi, bicikl je u Hrvatskoj postao sve popularnije prijevozno sredstvo. To potvrđuje i posljednji izvještaj Državnog zavoda za statistiku u kojem je vidljivo kako se biciklom ostvaruje 5,4 posto putovanja na godinu, što je za trećinu više nego deset godina prije.

Nažalost, poticanje Hrvata na vožnju bicikla iz zdravstvenih i ekoloških razloga ne prati i izgradnja adekvatne infrastrukture i biciklističkih staza, traka i cesta na kojima bi pedaliranje bilo sigurnije. Samo u Zagrebu u periodu od 2016. do 2020. godine dogodilo se 1357 prometnih nesreća u kojima su sudjelovali biciklisti, a prekršajni sud je u 70 posto nesreća okrivio upravo vozače na 2 kotača.

Budući da je Hervis ponosni zagovornik aktivnog života, ovim člankom želimo još jednom podsjetiti bicikliste na pravila i propise u prometu, a sve kako bi smanjili brojeve ove neugodne prometne statistike.

Biciklistička pravila za gradsku vožnju

Bicikl je vozilo s najmanje 2 kotača koji se pokreće zahvaljujući snazi vozača koji okreće pedale. Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama svaki biciklist je ravnopravni sudionik prometa i kao takav dužan je znati prometna pravila i upravljati ispravnim vozilom. U Hrvatskoj ne postoji vozački ispit za upravljanje biciklom, već se pedaliranje većinom nauči uz pomoć roditelja, rodbine ili prijatelja još u djetinjstvu.

Unatoč tako ranoj dobi, svaki biciklist početnik bi već trebao znati osnove sudjelovanja u prometu, kao na primjer čemu služi biciklistička staza, na kojoj se strani ceste treba voziti, kako signalizirati ostalim sudionicima promjenu smjera kretanja…

Pa ponovimo još jednom ta najosnovnija pravila:

• Biciklisti su dužni kretati se biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom (obavezno desnom stranom staze ili trake u smjeru kretanja), a ako one ne postoje, dužni su se kretati što bliže desnom rubu kolnika i to jedan iza drugoga, u koloni (u suprotnom vas očekuje kazna za prekršaj u iznosu od 300,00 kuna).

• Biciklist svojom vožnjom ne smije ometati druge sudionike u prometu, ne smije micati obje ruke s upravljača, pridržavati se za drugo vozilo, prevoziti, vući ili gurati predmete dok je na prometnici (kazna za prekršaj je u iznosu do 500,00 kuna).

• Biciklisti moraju uvijek i na vrijeme rukom signalizirati svoje skretanje kako bi ostalim sudionicima otkrili smjer kretanja.

• Čak i kada prelaze pješački prijelaz, biciklisti su dužni hodajući prijeći zebru gurajući pritom bicikl, a ne ga voziti.

• Bez obzira na vremenske uvjete, na biciklu danju i noću mora biti upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani. U slučaju smanjenje vidljivosti biciklist je dužan nositi i reflektirajući prsluk ili reflektirajuću oznaku na nogavici i sl. (kazna za prekršaj je 300,00 kuna).

• Djeca s navršenih 14 godina smiju upravljati biciklom na cesti. Djeca s navršenih 9 godina i potvrdom da su prošli školu za bicikliste mogu se samostalno voziti prometnicom, dok ona bez potvrde smiju biti na cesti samo u pratnji osobe iznad 16 godina.

• Svi vozači bicikla mlađi od 16 godina obavezni su nositi zaštitnu kacigu na glavi (ako ih nemaju, kaznit će ih s iznosom od 300,00 kuna).

• Također nije dozvoljeno korištenje mobitela bez handsfree uređaja, te upravljati biciklom pod utjecajem alkohola (iznad 0,5 promila). U oba slučaja kazna je 500,00 kuna.

Osijek, Koprivnica i Karlovac su jedni od rijetkih hrvatskih gradova koji se mogu pohvaliti s razvijenom biciklističkom infrastrukturom - imaju najviše kilometara biciklističkih staza i traka u cijeloj Hrvatskoj. No, u Zagrebu je, na primjer, uistinu premalo biciklističkih staza i taka, pa su biciklisti prisiljeni voziti pločnikom – iako to ne bi smjeli!

Kazna za vožnju pločnikom ili na pješačkoj stazi također je 300,00 kuna.

I off-road vožnja ima svoja pravila

Hrvatska je raj za bicikliste, prepuna je divnih mjesta od Osijeka, Varaždina, Istre pa sve do Dubrovnika, a koja svojom ljepotom mame bicikliste da ih istraže. Ako ste jedva čekali lijepo vrijeme kako bi izvadili svoj brdski bicikl iz garaže i krenuli na put do nacionalnog parka, parka prirode, otoka ili obližnjeg dvorca, prije odlaska na put se dobro informirate kako ćete do cilja doći.

Naime, biciklima je zabranjeno voziti autocestom, brzom cestom i cestom namijenjenom isključivo za promet motornih vozila – do odredišta mogu voziti isključivo cestama za mješoviti promet, odnosno na kojima se zajednički odvija biciklistički i motorni promet. Kako bi ljubiteljima biciklizma olakšali potragu za informacijama o takvim prometnicama, Hrvatski autoklub je sa svojim suradnicima objavio Interaktivnu kartu svih označenih biciklističkih ruta u Hrvatskoj, među kojima su uvrštene i EuroVelo biciklističke rute te biciklističke rute koje prolaze državnim cestama.

Bicikli daleko manje opterećuju okoliš od motoriziranih vozila, no poneki nesavjesni biciklisti ipak mogu negativno utjecati na prirodu vožnjom izvan obilježenih staza, uništavanjem i uznemiravanjem biljaka i životinja, paljenjem vatre… Uživajte u ljepotama krajolika poštujući prirodu, a ne uništavajući je.

Pripremite bicikl, ali i sebe na vožnju!

Bez obzira na to gdje se planirate uputiti, na posao, kavu s prijateljima ili izlet u šumu, prije vožnje svakako je poželjno pregledati svoj bicikl. Vrlo je važno voditi brigu o biciklu, ne samo zbog sigurnosti samog vozača, nego i drugih sudionika u prometu.

Prema postojećem Zakonu, u promet se može uključiti samo onaj bicikli koji ima propisanu opremu i koji je tehnički ispravan. To znači da svaki bicikl koji izađe na cestu mora imati:

• po jednu kočnicu na svakom kotaču,
• prednje svjetlo bijele boje za osvjetljivanje ceste,
• stražnje svjetlo crvene boje s „mačjim okom“,
• zvono,
• po jedno žuto „mačje oko“, tj. žuti ili narančasti katadiopter s prednje i stražnje strane pedale,
• po jedno bijelo ili žuto „mačje oko“, tj. reflektirajuće tijelo na bočnim stranama prednjeg i stražnjeg kotača.

Jednom godišnje je i više nego poželjno obaviti veliki servis bicikla, na kojem će stručne ruke pregledati, očistiti i popraviti svu nečistoću i nedostatke na upravljaču (volanu), amortizerima, kočnicama, kotačima, gumama, lancu… Čak i ako vam se u posljednjoj vožnji dogodila nezgoda zbog koje vaš bicikl ne radi kako treba, s povjerenjem ga donesite u najbližu poslovnicu Hervisa gdje će ga naši stručni kvalificirani mehaničari za bicikle pregledati i popraviti u najkraćem mogućem roku.

Da bi vožnja bila ugodna, a putovanje prošlo bez iznenađenja, osim pripreme bicikla valja pripremiti i vozača. Bila vaša ruta kratka ili duga, uvijek se odjenite u skladu s vremenom i sa sobom ponesite dovoljnu količinu tekućine, pumpu, rezervnu zračnicu te osnovni alat za sitne popravke na biciklu koji stane u ruksak, a za ona duža putovanja trebat će vam i nešto hrane, rezerve odjeće, set prve pomoći i sl.

Sve to ne trebate nositi u ruksaku na svojim leđima, već nabavite bisage torbe koje se lako postave bočno na stražnji kotač.

Vožnja biciklom je jedinstveno i zabavno iskustvo koje bi svatko trebao iskusiti za svog života. Još nemate svoj bicikl? Ne trošite svoje dragocjeno vrijeme lutajući gradom jer vas novi ljubimac na 2 kotača već čeka – u Hervisu!