Mali vodič kroz discipline skijanja

Da nije bilo naslova svjetskih skijaških prvaka, Kristalnih globusa i Olimpijskih medalja fantastičnih Kostelića, većina Hrvata zasigurno nikada ne bi znala za slalom, superveleslalom i spust, a kamo li koja je razlika između ovih skijaških disciplina. Znate li je vi?

Skijanje je zimski sport u kojem se s pomoću skija trči, spušta ili skače niz padinu pokrivenu snijegom. No, vjerovali ili ne, ono nikako nije umotvorina modernog doba. Naši su preci prije nekoliko tisuća godina shvatili će lakše prijeći s jednog mjesta prekrivenog dubokim snijegom na drugi ako na stopala “zakače“ duge i tanke daske. S vremenom su na skijama lovili divljač, ratovali, pa čak i širili vjeru, a skijaške tehnike su se sve više razvijale.

Od pradavnog klizanja na dvjema različitim skijama i odgurivanja samo jednim štapom, ova se vještina kretanja razvila u najbolji način rekreacije na otvorenom zimi, kao i iznimno atraktivan natjecateljski sport u kojem se stvaraju legende i obaraju rekordi.

Sve više popularan između skijaša je i snowboarding koji oduševlja osobito mlađu populaciju.

Osnovna podjela skijanja – nordijske i alpske skijaške discipline

Skandinavija je kolijevka skijanja kakvog danas poznajemo. Prije negoli se proširilo po ostatku svijeta, to specifično trčanje na skijama bilo je jedini način kretanja po terenima prekrivenim snijegom. Za skiju su bili vezani samo prsti cipele, dok je peta bila slobodna, što je skijašu pomoglo da dobije bolji zamah pri kretanju.

Nordijsko skijanje je kao vrsta skijanja priznata još u 19.st. za vrijeme održavanja prvih službenih natjecanja u Norveškoj. Prema pravilima Međunarodne skijaške federacije (skraćeno FIS od francuskog izraza Fédération Internationale de Ski), nordijsko skijanje obuhvaća tri discipline:

• Skijaško trčanje – vjeruje se da je klizanje skijama po ravnoj snježnoj površini najstariji vid skijanja na svijetu, a danas se organiziraju i štafete i maraton utrke na stazama dugim čak 50 kilometara
• Skijaški skokovi – sport u kojem se skijaš spušta niz specijalno izrađenu skakaonicu s namjerom da preleti što veću udaljenost, dok mu se pritom ocjenjuje stil i tehnika leta te siguran doskok
• Nordijske kombinacije – fuzija skijaškog trčanja i skijaških skokova.

Dok su na sjeveru Europe skijaši trčali i skakali u vis, na Alpama se istovremeno razvijalo spuštanje niz snježnu planinu. Alpsko skijanje nastalo je s početkom razvoja planinarstva, kada su zaljubljenici u visine razmišljali kako s vrha doći u podnožje planine, ali onoliko brzo koliko je u ljudskoj moći.

Veliku prekretnicu za alpsko skijanje napravio je Norvežanin Sondre Norheim kada se 1868. na velikom natjecanju u današnjem Oslu spustio niz padinu bez štapova, držeći skije paralelno jednu do druge i nakon neočekivanog leta iznad tla doskočio s malčice savinutim nogama u koljenima. Svijet je bio zadivljen njegovom lakoćom skijanja i posebno konstruiranim skijaškim vezom koji mu je omogućio tzv. telemark tehniku.

S vremenom su nastajali različiti skijaški sportovi koji koriste različite tehnike skijanja i različite oblike skija. Međutim, kada je u pitanju alpsko skijanje, FIS pod svoje okrilje prihvaća ovih pet olimpijskih disciplina:

• Slalom – najsporija, ali vrlo zahtjevna tehnička disciplina u kojoj se skijaš spušta po strmoj stazi s ciljem da što brže prođe sve zavoje označene crvenim i plavim “vratima”
• Veleslalom – nešto brža tehnička disciplina u kojoj se kombiniraju dugi, srednji i kratki zavoji te brži ravni dijelovi staze
• Superveleslalom – spada u brze skijaške discipline jer se sastoji se od spusta i dviju slalomskih vožnji; staza je duža nego u veleslalomu, a broj “vrata“ manji
• Spust – najbrža i najopasnija disciplina koja se izvodi na posebno strmim i dugačkim stazama s relativno malim brojem vrata, zavoja i dugih ravnih dijelova
• Alpska kombinacija – spoj tehničke i brze discipline, a sastoji se od spusta i dviju slalomskih vožnji.

Podjela na olimpijske i ne-olimpijske discipline

Sve ranije navedene skijaške discipline nalaze se na programu Zimskih olimpijskih igara, neke još od 1924. godine, a neke su tek nedavno postale dio ove velike sportske obitelji. Među njima su i sljedeće, ne baš klasične discipline alpskog skijanja:

• Freestyle ili skijanje slobodnim stilom – skup slobodnih stilova orijentiranih na skokove i vožnje po raznim preprekama s ciljem ostavljanja što boljeg vizualnog dojma te kvalitete i raznolikosti izvedbe
• Freeski ili akrobatsko skijanje – noviji i zabavniji način skijanja u kojem su skijaši skijali, skakali i izvodili akrobacije u zraku
• Snowboard ili daskanje na snijegu – skijaši slobodnim stilom ili u stilu slaloma silaze niz padinu na posebno dizajniranoj dasci sličnoj skateboardu, ali bez kotača.

Zanimljivo je napomenuti da je FIS organizacija prihvatila i druge tehnike skijanja kao što su brzinsko skijanje (ekstremno brzo spuštanje niz padinu), skijanje na travi, Telemark tehniku i Masters utrke u kojima sudjeluju skijaši amateri starijih dobnih skupina (od 30 godina nadalje) koji su prijavljeni u svojim nacionalnim skijaškim savezima, ali isti sportovi nisu dobili na odobrenje Olimpijskog odbora.

S druge strane, biatlon je skijaški sport koji je olimpijski status stekao još 1960., ali nije na popisu FIS organizacije najvjerojatnije zbog činjenice da je to kombinacija skijaškog trčanja i streljaštva (pucanja iz puške).

Ljubav Hrvata prema skijanju traje već godinama. Možda se ne možemo pohvaliti velikim brojem domaćih skijališta, ali nas to ne sprječava da svake zime uživamo u radostima jednog od najomiljenijih sportova na snijegu. Doznajte i vi zašto je skijanje najbolji način rekreacije u hladnim mjesecima.

Ne brinite se za skijašku opremu jer sportska trgovina Hervis ima sve što vam treba za potpuni užitak na snijegu – od kaciga do pancerica!

Vidimo se i ove zime na stazi!