Sigurnost i prva pomoć na planinarenju: Kako postupiti u neočekivanim situacijama?

Osnove sigurnosti na planinarenju

Sve je više ljudi otkrilo planinarenje za vrijeme pandemije koronavirusa, no nažalost odlazak u planine ne shvaćaju svi ozbiljno. Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS) već godinama upozorava da je spašavanje neodgovornih „planinara“ svake godine u porastu zato što u prirodu odlaze nepripremljeni i bez adekvatne opreme.

 

Potpuno je razumljivo da se tijekom planinarenja mogu dogoditi tzv. objektivne opasnosti i prijetnje koje nisu potaknute ljudskim faktorom, poput odrona kamena, iznenadne promjene vremenskih uvjeta ili pak požar. Međutim, najčešće opasnosti za posjetitelje prirode su one subjektivne naravi, u koje se osoba sama dovede zbog loše organizacije i krivih odluka donesenih prije ili za vrijeme planinarenja.

 

Pa kako onda izbjeći klasične planinarske pogreške, pitate se? Donosimo pet najvažnijih sigurnosnih mjera koje morate poduzeti prije dolaska na planinu:

 

1. Informirajte se o planinarskoj stazi i ruti – izaberite stazu koja odgovara vašoj fizičkoj kondiciji (provjerite duljinu, uspone…) i sa sobom ponesite mapu lokaliteta u slučaju da GPS uređaj ili mobitel ne prima signal ili mu iznenada „iscuri“ baterija.

 

1. Dobro proučite vremensku prognozu – ne idite u planine ako je najavljena kiša ili nevrijeme, a tijekom hladnijih godišnjih doba valja biti posebno oprezan i misliti na raniji dolazak mraka.

 

1. Prikladno se odjenite i obucite – kvalitetna planinarska oprema zlata vrijedi i uvijek u ruksaku imajte rezervnu odjeću te adekvatnu zaštitu od kiše i vjetra.

 

1. Ponesite dovoljno tekućine i hrane – hodanjem se tijelo zagrijava gubeći pritom vodu i energiju.

 

1. Ne idite u planinu sami – planinarenje je društvena aktivnost, stoga pođite u šetnju s prijateljem ili članom obitelji, ili barem obavijestite nekog o svom planu kretanja u slučaju da se izgubite.

 

„Prva pomoć“ – torbica koja može spasiti život

Planinarska oprema nije potpuna bez kompleta prve pomoći. Danas se mogu nabaviti već unaprijed pripremljeni setovi s najosnovnijim priborom u slučaju nezgoda. Dapače, možete i sami opremiti svoj set prve pomoći u koji svakako treba naći mjesta za:

 

• zavoje različitih dužina i namjena (prvi zavoj, Aluplast za opekline, kaliko za povijanje i učvršćivanje…)
• sterilne komprese za rane
• trokutastu maramu za imobilizaciju udova
• samoljepljive trake za pričvršćivanje zavoja
• flastere za žuljeve i sitne posjekotine
• sigurnosne kopče za pričvršćivanje tkanina (ziherice)
• pincetu
• oštre škarice za rezanje zavoja i tkanine
• alkohol ili dezinficijens za čišćenje rana
• jednokratne gumene rukavice za sprječavanje prijenosa infekcije
• metaliziranu reflektirajuću foliju (tzv. astrofolija za zaštitu od hipotermije ili opeklina sunca).

 

Prije odlaska na planinu obavezno pregledajte predmete koje ste pohranili u svoju vodootpornu torbicu za hitne slučajeve i podsjetite se kako se i za što koriste. Jer oprema koju imaš, a ne znaš ju koristiti, zapravo ti ništa ne vrijedi!

 

Što se sve može dogoditi u planinama i kako postupati u slučaju nesreće?

Dužnost svakog planinara je pružiti pomoć ozlijeđenoj osobi odmah, na licu mjesta i u skladu sa svojim znanjem, iskustvom i mogućnostima sve dok brigu o unesrećenom ne preuzmu spasioci ili liječnik. Ako se nađete u takvoj situaciji, pokušajte ostati prisebni, pomoć pružite brzo, ali ne brzopleto. Ukoliko je situacija teža nego što se pretpostavilo, obavezno nazovite jedinstveni operativno-komunikacijski centar na broj 112, HGSS ili hitnu pomoć na 194. 

 

Mnogi planinari početnici nisu ni svjesni koje sve opasnosti vrebaju u planinama:

 

• Padovi mogu izazvati prijelome i uganuća
• bolni zglobovi, oticanje i promjena boje kože, pa čak i vidljivo izobličenje na mjestu udarca zahtijevaju brzo previjanje i imobilizaciju (stavljanje dijela tijela u nepokretni položaj kako bi se smanjila bol i dodatno oštećenje eventualne rane)
• krvarenje treba hitno zaustaviti izravnim pritiskom komprese na ranu, a potom podignuti ozlijeđeni ekstremitet kako bi se smanjio dotok krvi.

 

• Iznenadne tjelesne promjene poput nesvjestice, sunčanice, toplinskog udara, visinske bolesti i hipotermije
• ovi poremećaji zdravstvenog stanja uzrokovani su nedovoljnim unosom tekućine, pregrijanosti tijela te reakcijom organizma na dugotrajno izlaganje vrućini tijekom većih fizičkih napora
• ako je prisebna, osobu valja smjestiti u hlad, rashladiti joj tijelo, pratiti njezine vitalne znakove (disanje i puls), te obavezno zvati spasioce ukoliko nema vidljivih znakova poboljšanja.

 

• Dehidracija i iscrpljenost
• dehidracija je uzrokovana nedovoljnim unosom tekućine u tijelo, uslijed čega može doći do zatajenja organa pa čak i smrtnog ishoda, a klasični simptomi su vrtoglavica zbog spuštenog krvnog tlaka, mučnina i gubitak svijesti pri stajanju
• iscrpljena osoba se obilno znoji, a može osjećati i grčeve te povraćati, čime gubi puno vode i soli iz tijela.

 

• Ubodi i ugrizi insekata i divljih životinja
• u šumi žive brojni insekti koji mogu ubosti planinara, od osa, pčela i stršljena, pa sve do paukova i krpelja (vrlo je opasan jer može prenijeti virus krpeljnog meningoencefalitisa ili bakteriju Borrelia burgdorferi - lajmska borelioza)
• simptomi uboda insekata su crvenilo kože i svrbež, a koji se najčešće osjete nekoliko sati nakon ugriza
• ugriz zmije ili druge šumske životinje se odmah osjeti, a duboku inficiranu ranu treba dezinficirati alkoholom, previti sterilnom gazom kako bi se zaustavilo krvarenje, te hitno potražiti pomoć liječnika.

 

Ne ustručavajte se zatražiti pomoć

Jedno od mnogih pravila planinarenja je poslušati savjet iskusnih planinara i uvijek pitati za pomoć. Lako se dogodi da vaš GPS sustav ne radi ili nemate signala na mobitelu, a mislite da ste se izgubili – nemojte se sramiti pitati planinare prolaznike za pravi smjer. Sa sobom u planine ponesite i zviždaljke i svjetiljke, jer nikad se ne zna kad će vam zatrebati.

 

Čak i ako ste u planine krenuli s kompletnom planinarskom opremom i savršeno posloženom kutijom prve pomoći, postoji mogućnost da će unesrećenom više treba psihološka prva pomoć. Ozljeda ili toplinski udar lako stvore paniku koja dodatno pomuti rasuđivanje, čime se samo pogoršava situacija. Najbitnije je tada smiriti unesrećenog, biti mu nenametljiva podrška, tješiti i slušati ga, uz kontinuirano prisutnu samokontrolu i empatiju.

 

U slučaju da se vama dogodila nesreća, pokušajte si pomoći tehnikama samosmirivanja, odnosno načinima kontroliranja misli kako biste si pomogli ublažiti bol i kontrolirati pretjerano izraženu anksioznost. Počnite s kontrolom disanja i brojanjem u sebi, zatim skrenite pažnju na stvari koje vidite i čujete oko sebe, odnosno zažmirite i prisjetite se nekog ugodnog iskustva u što više detalja.

 

Prva pomoć i kvalitetna planinarska oprema su temelj svake avanture

Hrvatska je zemlja bogata prekrasnim uzvisinama koje nas uče da planinarenjem ne osvajamo planine, nego samog sebe. Da bismo uživali u toj divnoj aktivnosti i kući se vratili zdravi i sretni, neophodno je poštivati pravila ponašanja tijekom boravka u planini, ali se i dobro pripremiti za neugodne situacije.

 

Planinar 21. stoljeća se mora osloniti na svoju opremu, ali i na vlastito znanje i vještine kako bi se suočio s izazovima koje planine sa sobom donose – ne samo zbog vlastite sigurnost, već i sigurnosti svojih kolega planinara.