Skijaška abeceda: objašnjenje najčešćih pojmova za početnike i rekreativne skijaše
Jeste li se ikad našli na skijalištu i slušali razgovor iskusnih skijaša, a da zapravo ne razumijete o čemu pričaju? Izrazi poput carving, plužni zavoj, rocker ili DIN vrijednost mogu zvučati zbunjujuće – ali svaki od njih ima svoje značenje i može vam pomoći da budete sigurniji i uspješniji na snijegu.
U ovom vodiču donosimo ključne skijaške pojmove koje bi trebao znati svaki početnik i rekreativac.
Sadržaj
Osnovna skijaška tehnika
Alpsko skijanje je najrašireniji oblik skijanja, a podrazumijeva vožnju niz uređene staze. Za razliku od skijaškog trčanja, kod alpskog skijanja peta je fiksirana vezom za skiju, što omogućuje veću kontrolu u zavojima i veću brzinu.
Plužni zavoj (plug) je osnovna tehnika skretanja koju uče svi početnici. Skije se spajaju vrhovima u obliku slova V: vrhovi su bliže jedan drugome, a repovi skija razmaknuti. Pritiskom na unutarnji rub vanjske skije usmjeravate smjer vožnje. Plug se koristi za kontrolu brzine i sigurno skretanje.
Paralelni zavoj je sljedeći korak nakon pluga. Skije su cijelo vrijeme zavoja paralelne, što omogućuje fluidniju i bržu vožnju. Za većinu rekreativaca ovo je osnovni stil skijanja.
Carving (rezani zavoj) je modernija tehnika u kojoj skije ne kližu bočno, nego režu snijeg rubnicima. Za to su potrebne skije s izraženijim bočnim izrezom. Carving omogućuje brze, kružne zavoje uz minimalno proklizavanje i veću kontrolu.
Rubnik je metalni rub skije koji omogućuje upravljanje i kontrolu skijama. Kad skiju nagnemo uz rub, rubnik “zagrize” snijeg i skija se usmjerava u zavoj. Oštri rubnici su ključni, osobito na tvrdom ili zaleđenom snijegu.
Vrste skija i njihove karakteristike
Radijus skije je prirodna krivulja zavoja koju skija “preferira”, a proizlazi iz bočnog izreza. Mjeri se u metrima:
- manji radijus (npr. ispod 18 m) = kraći, brži zavoji (slalom)
- veći radijus (npr. iznad 27 m) = duži, brži zavoji (veleslalom, brzi spust)
Bočni izrez (sidecut) je razlika u širini skije na vrhu, struku i repu. Carving skije imaju izraženiji bočni izrez (šire na vrhu i repu nego u struku), što olakšava ulazak u zavoj.
Rocker je oblik skije kod kojeg je vrh (a ponekad i rep) podignut od podloge. To olakšava ulazak u zavoj, poboljšava ponašanje u dubokom snijegu i čini skiju tolerantnijom na pogreške. Suprotno od rockera je camber – klasičan profil s blago podignutim srednjim dijelom skije, koji daje snažan grip na stazi.
All-mountain skije su najsvestranije – rade dobro na različitim terenima i u raznim uvjetima. Čest su izbor rekreativaca koji većinom skijaju po uređenim stazama.
Freeride skije su šire i obično imaju izražen rocker. Namijenjene su vožnji izvan označenih staza, u dubokom, neutabanom snijegu i prikladnije su za iskusnije skijaše.
➡️ Pogledajte ponudu različitih skija u Hervisu!
Skijaška oprema
Vezovi pričvršćuju pancericu za skiju. Moderni vezovi imaju sigurnosni mehanizam automatskog otpuštanja pri padu kako bi se smanjio rizik ozljeda.
DIN vrijednost je podešavanje jačine otpuštanja vezova – određuje pri kojoj sili se vez otvara. Podešava se prema težini, visini, dobi, znanju i veličini pancerice. Niži DIN se lakše otpušta (početnici), viši je za iskusnije skijaše. Podešavanje treba napraviti stručnjak.
Skijaške pancerice prenose energiju s nogu na skije. Tvrdoća se označava flex indeksom: niži flex (60–80) je ugodniji za početnike, viši (100–130+) je za napredne i sportske skijaše.
Skijaški štapovi pomažu u ravnoteži, ritmu i potisku. Ispravna duljina je kada štap okrenete naopako (držeći ga ispod krpljice), a lakat čini kut od 90°.
Kaciga je obavezna za djecu do 14 godina i snažno se preporučuje svima jer štiti od ozljeda glave pri padu ili sudaru.
Skijaške naočale štite oči od sunca, vjetra i snijega te poboljšavaju vidljivost. Različite boje leća bolje rade u različitim vremenskim uvjetima.
Definicije koje pomažu razumjeti specifikacije skija
- Duljina skija: opće pravilo za rekreativce je da skije budu između brade i nosa. Početnicima se preporučuju kraće skije (za lakšu kontrolu), dok iskusniji i brži skijaši biraju dulje (za više stabilnosti).
- Širina skija (dimenzije): omjer širine vrha, struka (ispod vezova) i repa, npr. 120–70–105 mm
- Vrh (Tip): olakšava ulazak u zavoj
- Struk (Waist): utječe na brzinu prelaska s ruba na rub; uži struk = brži carving
- Rep (Tail): utječe na izlazak iz zavoja
- Radijus zavoja (Sidecut Radius): govori kakav zavoj skija prirodno radi pri određenoj duljini. Manji radijus (11–14 m) = kratki, brzi zavoji; veći (17–25 m) = duži, stabilniji zavoji
- Flex skije: opisuje tvrdoću skije
- mekši flex: lakše savijanje, pogodno za početnike i lakše skijaše
- tvrđi flex: za teže/iskusnije skijaše i veće brzine
- Profil (Camber i Rocker): opisuje oblik skije na ravnoj podlozi
- Camber: vrh i rep dodiruju podlogu, sredina je blago podignuta – odličan grip na stazi
- Rocker: vrh i/ili rep su podignuti ranije – lakši ulazak u zavoj, bolje ponašanje u dubokom snijegu
- Tip Rocker (samo vrh)
- Tip & Tail Rocker (vrh i rep)
- Full Rocker (cijela je skija “podignuta”, najbolja je u dubokom snijegu)
Skijalište i infrastruktura
Skijaška staza je uređena površina za skijanje koju redovito održava ratrak. Težina staza označava se bojama:
- Zelena staza: najlakša, za potpune početnike i djecu (nagib do ~25%)
- Plava staza: laka, za početnike koji već vladaju osnovama (nagib do ~25%)
- Crvena staza: srednje teška, za naprednije početnike i rekreativce (do ~40%, mogući strmi dijelovi)
- Crna staza: najteža, za iskusne skijaše (iznad 40%, često led, grbe, vrlo strmo)
FIS staza je staza koja zadovoljava međunarodne standarde i koristi se za natjecanja – često najzahtjevnije crne staze.
Žičara je opći naziv za prijevoz skijaša na vrh (sidro/tanjurić, sjedežnica, gondola).
- Vučnica: vuče skijaša uzbrdo dok je na skijama (treba osnovnu stabilnost)
- Sjedežnica: skijaši sjede, skije ostaju na nogama
- Gondola: zatvorena kabina; skije se obično skidaju i stavljaju na nosače izvana
Ratrak je vozilo koje ravna i sabija snijeg te stvara čvrstu, glatku stazu.
Snježni top je uređaj za umjetno zasnježivanje koji miješa vodu i komprimirani zrak te stvara umjetni snijeg.
Vrste snijega i skijaški uvjeti
Svježi snijeg je novonapadali snijeg koji nije utaban – mekan i ugodan, ali traži više snage i drugačiju tehniku.
Utaban/teptan snijeg je snijeg koji je obradio ratrak – najpredvidljivija i najbolja podloga za većinu skijaša.
Prah (powder / pršić) je suh, svjež snijeg – veliki užitak za iskusne skijaše, često zahtijeva šire skije i posebnu tehniku.
Led nastaje kad se snijeg otopi pa ponovno smrzne ili kad vjetar ogoli podlogu. Zahtijeva oštre rubnike i dobru tehniku.
Mokar snijeg je težak i “ljepljiv”, pojavljuje se na višim temperaturama i traži više energije.
Firn je zrnati snijeg nastao ponovnim topljenjem i smrzavanjem, čest u proljeće ili ujutro nakon hladne noći.
FIS pravila sigurnog ponašanja
FIS pravila su međunarodno priznata pravila sigurnosti na skijalištu. Najvažnija načela:
- Poštuj druge – ne ugrožavaj i ne ozljeđuj
- Kontroliraj brzinu – prilagodi se znanju i uvjetima
- Izbor smjera – skijaš koji dolazi straga mora paziti na one ispred
- Pretjecanje – dopušteno sa svih strana uz dovoljno prostora
- Uključivanje na stazu – provjeri da ne ugrožavaš druge
- Zaustavljanje – stani uz rub, ne na uskim i nepreglednim mjestima
- Hodanje po stazi – hodaj uz rub
- Poštuj oznake i znakove
- Pomoć u nesreći – obveza pomoći
- Identifikacija – sudionici nesreće se moraju identificirati
Pozivamo vas da pročitate i naš članak o pravilima koja je dobro poznavati na skijalištu!
Dodatni skijaški pojmovi
Après-ski je druženje nakon skijanja, obično uz skijalište – opuštanje, glazba i zabava
Ski pass je skijaška karta za korištenje žičara (najčešće elektronička)
Ski-in/ski-out označava smještaj s direktnim pristupom stazama bez prijevoza
Turno skijanje je skijanje s usponom (posebne skije i vezovi s “oslobađanjem pete”) i spuštanjem izvan staza
Snowpark je dio skijališta s rampama, railovima i preprekama za freestyle
Često postavljana pitanja (FAQ)
1. Koju boju staze odabrati kao početnik?
Krenite na zelenim ili plavim stazama. Kad savladate plug i zaustavljanje, postupno isprobajte crvene.
2. Što znači DIN vrijednost na vezovima?
DIN određuje silu pri kojoj se veza otpušta. Podešava je stručnjak u servisu prema vašim podacima i znanju.
3. Koja je razlika između carving i “klasičnih” skija?
Carving skije imaju izraženiji bočni izrez pa lakše režu zavoj rubnikom; klasičnije su ravnije i traže više bočnog proklizavanja.
4. Moram li nositi kacigu?
U Hrvatskoj i drugim državama kaciga je obavezna do 14 godina, a odraslima se snažno preporučuje jer smanjuje rizik težih ozljeda glave.
5. Koliko treba da naučim skijati?
Uz instruktora, većina ljudi nakon 3–5 dana može sigurno voziti plave staze. Za crvene/crne i napredne tehnike treba više sezona.
6. Što znači “grooming” (uređivanje staze)?
To je proces u kojem ratraci poravnavaju stazu, raspoređuju snijeg i stvaraju idealnu podlogu – najčešće noću ili rano ujutro.
7. Kada su najbolji uvjeti za skijanje?
Najbolji su svježe uređene staze, sunčano vrijeme i oko -5 °C. Ujutro je snijeg tvrđi i brži, popodne mekši. Izbjegavajte jaku maglu, vjetar i vrlo tople dane.
Autor: Ekipa Hervis
Datum objave: 23.12.2025.
