10 pravila badmintona
Postoje sportovi koji se rado igraju u djetinjstvu svih generacija ljudi na svijetu. Među njima je svakako badminton, igra s reketima dužih drški i posebno dizajniranom lopticom. Rado je viđena zanimacija djece i odraslih na obiteljskim druženjima na otvorenom, roštiljanju s prijateljima na livadi, izletima, parkovima, plažama i školskim igralištima. Doduše, tada se igra „iz gušta“ i zabave, a pravila, teren i mreža u potpunosti postanu nebitni.
U natjecateljskom smislu, badminton je vrlo atraktivan i dinamičan olimpijski sport koji od igrača traži vještinu, izdržljivost, snagu i brzinu. Ne zna se točno tko je prvi izmislio igru prebacivanja neobične loptice preko visoke mreže – stari Grci igrali su sličnu varijantu ove igre još prije 2000 godina, Japanci također, ali bez mreže. Smatra se da britanski časnici u tada koloniziranoj Indiji sredinom 19. stoljeća izumili ovaj sport, ali i da je svoje ime dobio po posjedu vojvode od Beauforta u Gloucestershiru, gdje se badminton igrao oko 1870-ih godina.
Ovaj sport koji je vrlo sličan tenisu nalazi se na službenom programu Olimpijskih igara od 1992., a čak je 197 zemalja učlanjeno u Međunarodnu badmintonsku federaciju (Badminton World Federation – BWF). Danas u ovim sportom aktivno bavi preko milijarda ljudi i preko 150 milijuna registriranih igrača na svijetu. U natjecateljskom dijelu dominiraju azijske zemlje, odnosno Kina, Indonezija, Južna Koreja i Malezija, te Danska kao jedina europska predvodnica!
Badminton pravila su dosta slična onima u tenisu, ali ne i toliko jednostavna. Kako bi ih što lakše zapamtili, podijelili smo ih u tri skupine: tehnička pravila, udarci i oprema za badminton.
Tehnička pravila badmintona
1. Cilj
Baš kao i kod tenisa, cilj ovog sporta je reketom neobranjivo vratiti lopticu u protivničko polje jednim udarcem. U natjecateljskom smislu, ovaj se sport smatra izrazito teškim jer igrač mora hitro reagirati na udarce protivnika. Također se smatra i jednim od najbržih sportova – ako ste ikada igrali badminton „za pravo“ u dvorani, na svojoj ste koži shvatili da je u ovoj igri vrlo važno reagirati u sekundi.
2. Teren
Badminton se najčešće igra u dvorani budući da vjetar ili propuh može utjecati na let ionako lagane loptice. Mjere igrališta iznose 13.4 x 6.1 metar, dok su bijelim linijama označena područja za servis. Za vrijeme igre koristi se cijeli teren, dok servisno polje određuje granice samo za početni udarac.
3. Mreža za badminton
Po sredini terena nalazi se mreža za badminton razapeta između dva stupa. Široka je 0.76 m i dugačka najmanje 6.1 m, ali je postavljena na visini od 1.55 m kod stupova, odnosno 1.524 m u sredini igrališta. Sačinjena je od tanke i tamne niti jednake debljine, s očicama ne manjim od 15 mm i ne većim od 20 mm kako bi igrači mogli vidjeti što se događa na suparnikovom polju. Mreža se u igri ne smije dirati, a svaki dodir s mrežom reketom ili tijelom smatra se greškom.
4. Igrači
Badminton je sport koji se igra pojedinačno (jedan na jedan) ili u paru (dva protiv dva igrača, istog spola ili u mješovitim parovima). U parskim mečevima se mijenjaju određena pravila, najčešće ona o servisnom i primateljskom polju na terenu te redoslijedu igre i položaju u igralištu.
5. Ždrijeb
Na početku svakog meča ždrijebom izabran igrač može birati hoće li prvi servirati ili će odabrati stranu igrališta koja mu više odgovara.
6. Bodovanje
Službeno pravilo bodovanja za badminton je da se igra na dva dobivena gema do 21, a na 20:20 igra se na dva razlike. Igrač koji osvoji poen dodaje bod svom rezultatu, pa čak i kad suparnik počini grešku ili kad loptica više nije u igri jer je dotaknula površinu suparničke strane igrališta.
Udarci u badmintonu
Baš kao i kod tenisa, u badmintonu postoje različiti načini udaraca reketom. Glavni udarci su:
- gornji i donji lob – udarci iznad i ispod glave
- smash / smeš – loptica se udara prema dolje, ali pri što većoj visini
- drop – kratki, ali okomit udarac s mreže na mrežu
- backhand i forehand drive – udaraju se ravno ili dijagonalno u protivničko polje tik iznad mreže
- servis – najznačajniji udarac u badmintonu, ali i najkompleksniji kada su pravila u pitanju.
7. Servis
Kao što smo već naglasili, prvi servis u meču određuje se ždrijebom, ali svaki idući započinje onaj igrač koji je osvojio prethodni poen. Igrači serviraju i primaju servis u svojim desnim servisnim poljima ako server nema bodova ili ima paran broj bodova u gemu, odnosno u svojim lijevim servisnim poljima ako server ima neparan broj bodova u gemu.
Igrač koji servira upućuje lopticu u suparničko polje koje se nalazi dijagonalno od njegovog. Prilikom serviranja nagib reketa mora biti okrenut prema mreži, ruka se drži pod kutom između 30 i 40 stupnjeva o pod, a sama glava reketa je na maksimalnoj visini od 115 cm. Loptica za badminton se pri servisiranju prima palcem i kažiprstom za vrh pera.
8. Greške pri izvođenju servisa
Pet je najčešćih grešaka prilikom izvođenja servisa, a na koje će u natjecateljskom meču svakako upozoriti servisni sudac.
- Previsoki servis je onaj u kojem se i loptica i glava reketa nalaze iznad dopuštenih 115 cm ili serverova struka (zamišljene crte oko tijela u ravnini s najnižim dijelom serverovog najnižeg rebra).
- Glava reketa ne smije biti usmjerena prema gore, već prema podu (za razliku od odbojke i tenisa, servisni udarac se izvodi odozdo).
- Prijestup servera se označava ako se stopalom stalo na servisnu crtu ili pomakla noga (u badmintonu oba stopala moraju biti mirna i na podu prilikom servisiranja).
- Loptica se prilikom servisa uvijek udara po bazi, a ne po perima.
Servis se mora izvesti u jednom potezu, a reket se ne smije zaustaviti (laički rečeno, strogo je zabranjeno cimanje/trzanje protivnika).
Oprema za badminton
Badminton je iznimno brz sport koji od igrača zahtjeva super moći – vrhunske tehničke vještine, visok stupanj motoričkih sposobnosti, koncentraciju, dobre reflekse i odlično taktiziranje. Da bi u tome i uspjeli, igrači se moraju opskrbiti i kvalitetnom opremom za badminton.
9. Loptica za badminton
Badmintonska je loptica najprepoznatljiviji dio ovog sporta. U rekreativnoj igri se koristi plastična loptica koja oblikom kopira natjecateljsku pernatu verziju s točno 16 guščjih pera učvršćenih u plutenu glavu/bazu. Loptica za badminton je teška svega pet grama i koliko god krhko izgledala sposobna je podnijeti vrlo intenzivne udarce. Kineski igrač u parovima Fu Haifeng 2005. je postigao najveću službeno izmjerenu brzinu loptice, čak 332 km/h. No, ta brzina traje samo djelić sekunde jer pera pružaju otpor, a loptica se vrlo brzo usporava (puno brže od okrugle loptice). Upravo taj karakterističan brzi uzlet i kratki domet loptice u mnogočemu definira samu igru ovog sporta.
10. Reketi za badminton
Oblik i veličina reketa za badminton se moraju strogo poštivati – okvir reketa ne smije prelaziti 680 mm cijele dužine ni 230 mm cijele širine. Reketi su lagani, puno lakši od teniskih inačica (između 70 i 100 grama bez žica) jer se izrađuju od raznih kompozitnih materijala poput ugljičnih vlakana ili titana. Rekreativni reketi za badminton su sačinjeni od čvrste plastike i grafita, a u Hervisu ih se često može naći u setovima za dvoje zajedno s pripadajućim lopticama i mrežom.
Badminton je svjetski popularan i neizmjerno zabavan sport u kojem uživaju svi uzrasti. Za rekreativni badminton treba vam vrlo malo opreme, i upravo to ga čini vrlo pristupačnom i prilagodljivom rekreacijom i razbibrigom. Sve za lagani trening u dvorani ili u prirodi naći ćete na našim policama ili u online trgovini.