Najbolji hrvatski skijaši svih vremena
Ljubavna priča između najpoznatijeg zimskog sporta i Hrvatske počela je još davne 1894. godine kada se Franjo Bučar vratio sa studija iz Švedske i sa sobom donio skije. Bučar je ušao u povijest i kao prvi hrvatski skijaš natjecatelj koji je u Pragu 1896. osvojio drugo mjesto u spuštanju niz vrlo strmu skijašku stazu dugu 500 metara. Ovaj svestrani sportaš smatra se jednim od očeva modernog hrvatskog sporta jer je promovirao i druge sportske discipline poput gimnastike, mačevanja i nogometa. Bio je važan za razvoj hrvatskog sporta, stoga ne čudi što državna nagrada za sport nosi upravo njegovo ime.
Hrvatsko skijanje prije obitelji Kostelić
Početkom 20. stoljeća skijanje je bio veliki hit među Hrvatima. Dušan Zinaja i Miroslav Pandaković nastupili su na prvim Zimskim olimpijskim igrama 1924. u francuskom Chamonixu, a među legende hrvatskog skijanja mogu se ubrojiti i 28-struki prvak Hrvatske Stanislav Markulin, omladinski državni reprezentativac i prvak Josip Modrić, prva hrvatska olimpijka 1955. godine u Oslu Nada Birko, Davor Senci (10. mjesto na FIS-ovom B slalomu u Schladmingu 1972.), te višestruki hrvatski prvaci i reprezentativci u bivšoj državi: Ivica Šafar, Sonja Antić, Dubravko Brnčić, Josip Šporer, Mirko Kelković, Stjepan Puhak, Nenad Dančuo te mnogi drugi.
Ivica Kostelić – najveći hrvatski skijaš svih vremena
Nekadašnji hrvatski skijaš reprezentativac i međunarodno poznati rukometni trener Ante Kostelić Gips rado je na skijaške susrete dovodio i svoju djecu, Ivicu i Janicu. Još od malih nogu vodio ih je na Sljeme, a kada su imali 12 i 10 godina odlučio ih je usmjeriti u profesionalno skijanje, ali pod svojim vodstvom. Zahvaljujući vlastitom modelu treninga koji je trajao čitavu godinu, odlascima na brojna putovanja na skijališta izvan Hrvatske u privatnom aranžmanu, te nevjerojatnoj upornosti i želji, Ante je u samo nekoliko godina stvorio šampione, a Hrvatsku doveo na sam vrh svjetskog natjecateljskog skijanja.
Ivica je već kao 13-godišnjak počeo nizati vrlo uspješne rezultate. Prvu pobjedu bilježi već 1992. u slovačkoj Vratni. Bronca u kombinaciji na juniorskom Svjetskom prvenstvu 1997. u Schladmingu došla je kao potvrda dugogodišnje upornosti. Bio je to najveći uspjeh hrvatskog skijanja u povijesti koji vodi direktno na Zimske Olimpijske igre u Naganu 1998. godine. No, zbog vrlo teške ozljede koljena, Ivica je morao odgoditi svoj dječački san.
Ivica je nakon oporavka od ozlijede, u sezoni 2000./2001. na legendarnoj utrci u Aspenu, skijama se spustio do pobjede unatoč visokom startnom broju, a pobjedom u Flachau osvaja Mali kristalni globus. To je bio početak nizanja njegovih skijaških uspjeha. Svoju je skijašku trofejnu karijeru završio 2017. godine s 26 pobjeda u Svjetskom kupu, pet Malih i jednim Velikim kristalnim globusom, četiri olimpijske medalje (srebro u Torinu 2002., dva srebra u Vancouveru 2010. i još jedno srebro u Sočiju 2014.) te tri medalje sa Svjetskih prvenstava. Sjajan popis rezultata mogao je biti još sjajniji da Ivica nije imao ukupno 14 operacija, nakon kojih se uvijek s entuzijazmom vraćao stazi.
Janica Kostelić ima posebno mjesto u hrvatskom skijanju
Dok se Ivica oporavljao od operacije 1997., na skijašku je scenu nastupila njegova dvije godine mlađa sestra koja je svoju juniorsku karijeru obilježila s čak 22 pobjede u upravo toliko utrka u kojima je sudjelovala. Janica je već u svojoj prvoj FIS-ovoj utrci u superveleslalomu u austrijskom Gerlitzenu stigla do zlata, a potom su uslijedile još četiri pobjede koje su je dovele do svojih prvih Olimpijskih igara u Naganu. Sa samo 16 godina osvojila je osmo mjesto u kombinaciji, najveći plasman Hrvata na Olimpijadi dotad. Prvo postolje u skijaškom svjetskom kupu osvojila je 1999. u Park Cityju (bronca), a potom su se nizali sve sami rekordni uspjesi koji Janicu okrunjuju najmlađom pobjednicom Svjetskog kupa.
Uz čak tri Velika i Mala kristalna globusa i peterostruko proglašenje svjetskom prvakinjom s FIS Svjetskih prvenstava, Janica je osvojila i šest Olimpijskih medalja (tri zlata i srebro iz Salt Lake Cityja 2002. te zlato i srebro iz Torina 2006.) i time postala najtrofejnija hrvatska skijašica svih vremena. Povukla se iz profesionalnog natjecateljskog skijanja 2007. nakon brojnih problema s ozljedama koje je imala u skijaškoj karijeri.
Ivica i Janica Kostelić su se uz očevu maksimalnu predanost popeli impresivnih 115 puta na postolje Svjetskog kupa, od čega su osvojili čak 56 pobjeda u raznim utrkama. Dodajmo toj impozantnoj brojci još četiri Velika kristalna globusa, 12 Malih kristalnih globusa, deset Olimpijskih medalja, osam odličja sa svjetskih prvenstava te deset odličja s europskih prvenstava.
Vrijeme je za nove hrvatske ski ikone
Put koji su utrli brojni hrvatski skijaši, od Franje Bučara do obitelji Kostelić, otvoren je za nove nade. Hrvatska ima potencijal za nove velike uspjehe u alpskom skijanju jer su na skije stali neki novi klinci.
Doskijavši prvi u veleslalomu u japanskom Niigata Yuzawa Naebiju 2020., Filip Zubčić postao je ne samo najbolji hrvatski skijaš nakon Ivice Kostelića, već i prvi hrvatski pobjednik u veleslalomskoj utrci Svjetskog kupa uopće. U veljači 2021. osvojio je srebro u paralelnom veleslalomu na Svjetskom prvenstvu, te je već dvaput nastupao na Olimpijskim igrama.
Osim Filipa, hrvatske boje brane i Natko Zrnčić-Dim (osvajač pet medalja sa Svjetskog kupa, četiri bronce i jedno srebro), Istok Rodeš (svjetski juniorski prvak u slalomu iz 2016.), Matej Vidović, Elias i Samuel Kolega, Leona Popović i još mnogi drugi koji žele doseći svoje skijaške uzore i ostvariti svoje skijaške snove.
Hrvati i skijanje se vole javno, dok preko malih ekrana bodre svoje sportske junake na skijaškim natjecanjima ili tijekom zimskih praznika koje provode na snijegom prekrivenim domaćim ili inozemnim planinama. Možda je za neke kasno baviti se profesionalnim skijanjem, ali se uvijek mogu okušati u rekreativnom spuštanju na skijama. Želite li svoje prve korake na skijama učiniti ugodnim i nezaboravnim, svoju skijašku opremu nabavite u najbližoj Hervisovoj trgovini ili ju naručite preko online shopa.
